Zamrzivači

Kupnja novog zamrzivača može biti izazovna – na tržištu postoji mnoštvo različitih proizvođača, modela i tipova zamrzivača među kojima nije lako odabrati pravog. Ako opremate kuhinju ili jednostavno trebate veći zamrzivač od staroga, prije kupnje svakako usporedite različite modele, raspon cijena i tehničke karakteristike kako biste si olakšali odluku. U nastavku donosimo detaljan vodič kroz vrste zamrzivača, ključne specifikacije i funkcije na koje treba obratiti pozornost prilikom odabira zamrzivača.

Zamrzivači se prema obliku i načinu otvaranja dijele u dvije glavne kategorije: vertikalne zamrzivače (tzv. ledenice) i horizontalne zamrzivače (tzv. škrinje). Iako oba tipa služe istoj namjeni zamrzavanja hrane, među njima postoje važne razlike.

Vertikalni zamrzivači (ledenice): Ovi zamrzivači izgledom podsjećaju na klasičan hladnjak – viši su i uži, s prednjim vratima i unutrašnjim ladicama ili policama. Zbog takvog dizajna zauzimaju manje prostora na podu i lakše ih je uklopiti u kuhinjski interijer. Najveća prednost im je bolja organizacija namirnica: ladice omogućuju da odvojiš različite vrste hrane (npr. meso u jednoj, povrće u drugoj) i brže pronađeš što ti treba. S druge strane, vertikalni modeli obično su nešto skuplji od škrinja, a dio ukupnog obujma “gube” zbog ladica i polica (manji iskoristivi volumen). Također, u slučaju nestanka struje brže se zagriju od škrinja – hladan zrak lakše izlazi kroz vertikalna vrata – pa se hrana u njima prije odmrzne.

Horizontalni zamrzivači (škrinje): Ovi zamrzivači imaju oblik velike “škrinje” s poklopcem na vrhu. Prostraniji su od vertikalnih – pružaju veći iskoristivi prostor pa su idealni za pohranu vrlo velike količine namirnica odjednom. Često su tiši u radu i povoljniji cijenom od usporedivih vertikalnih modela. Još jedna prednost je što zbog deblje izolacije i nedostatka automatskog odmrzavanja mogu dulje zadržati nisku temperaturu bez struje, pa hrana ostaje duže zamrznuta tijekom eventualnih kvarova ili isključenja struje. Ipak, mane škrinja su slabija preglednost i otežan pristup namirnicama – stvari na dnu teško je dohvatiti bez premještanja onih iznad. Nije osobito ugodno niti dugo držati ruke u tako niskoj temperaturi tijekom “kopanja” po dubokoj škrinji. Osim toga, zbog većih vanjskih dimenzija škrinje zauzimaju više mjesta i manje su dekorativne u stambenom prostoru. Obično se smještaju u ostave, podrume ili garaže, gdje veća zapremina i robustan izgled nisu problem. Također valja imati na umu da većina škrinja nema No Frost funkciju automatskog odmrzavanja – što znači da ćeš ih povremeno morati ručno odmrznuti (vidi savjete u nastavku).

Budući da zamrzivač radi neprekidno 24/7, vrlo je važno odabrati energetski učinkovit uređaj. Svi zamrzivači imaju energetske razrede na EU naljepnici, koja prikazuje klasu energetske učinkovitosti (od A do G) i godišnju potrošnju električne energije u kWh. Od 1. ožujka 2021. uveden je pojednostavljeni sustav oznaka – više nema starih oznaka poput A+, A++ ili A+++; sada su uređaji rangirani jedinstveno od A (najbolji) do G (najlošiji). Zbog strožih kriterija nove skale, većina današnjih zamrzivača dobila je ocjenu E ili F, čak i ako su po staroj skali imali A+. Najviša ocjena A trenutno je rijetka i rezervirana za iznimno učinkovite (i skuplje) modele – razlika u cijeni takvih uređaja može se dugoročno isplatiti kroz manju potrošnju struje.

Prilikom kupnje obavezno provjeri godišnju potrošnju energije navedenu na energetskoj naljepnici (izražava se u kWh). Taj podatak omogućuje ti usporedbu ekonomičnosti različitih modela. Primjerice, zamrzivač uporabnog obujma od oko 250 litara starog razreda A++ troši oko 218 kWh godišnje – što bi, uz prosječnu cijenu struje, iznosilo otprilike nekoliko desetaka eura na godinu za pogon uređaja. Uređaji više energetske klase mogu uštedjeti znatnu količinu struje; primjerice model klase A++ troši i do ~50% manje energije nego model klase A. Dakle, iako je početna cijena energetski učinkovitijeg zamrzivača viša, takav uređaj dugoročno štedi novac na računima za električnu energiju.

Veličina zamrzivača (izražena kao neto volumen u litrima) jedan je od prvih kriterija pri odabiru. Treba izabrati zapreminu koja odgovara tvojim stvarnim potrebama – prevelik zamrzivač koji ne možeš popuniti samo će nepotrebno trošiti više struje i koštati te više pri kupnji. S druge strane, premali će brzo ostati bez prostora. Ako nisi siguran koliki obujam zamrzivača ti treba, okvirno računaj oko 50 litara po članu kućanstva. Nekima će tako biti dovoljan i mini zamrzivač (~30–50 L, otprilike onaj kakav se nalazi u kombiniranom hladnjaku), dok veće obitelji ili oni koji zamrzavaju vlastite proizvode (meso, povrće iz vrta i sl.) možda trebaju uređaj od 300–500+ litara. Procijeni koliko namirnica obično planiraš imati zamrznuto i odaberi kapacitet koji će to udobno primiti, uz malu rezervu.

Obrati pažnju i na vanjske dimenzije zamrzivača (širinu, visinu, dubinu). Provjeri mjere prostora gdje će uređaj stajati i usporedi s dimenzijama odabranog modela – moraš ostaviti i malo dodatnog prostora za ventilaciju oko uređaja prema uputama proizvođača. Također, pobrini se da uređaj može proći kroz vrata prilikom unosa u stan/kuću. Zvuči banalno, ali nije neobično da kupci naruče veliki uređaj pa naknadno otkriju da im fali koji centimetar da ga provuku kroz hodnik ili vrata. Bolje je izmjeriti unaprijed nego naknadno brinuti o takvim problemima.

Osim ukupne zapremine, svaki zamrzivač ima specifikaciju kapaciteta zamrzavanja – to je podatak koliko kilograma svježe hrane može zamrznuti u roku od 24 sata. Ova brojka indikativna je za “snagu” zamrzivača i važna je ako planiraš često dodavati veće količine nezamrznute hrane odjednom. Na primjer, zamrzivač od ~250 L obično može zamrznuti oko 10–20 kg svježe hrane u 24 sata (konkretno, jedan model od 248 L zamrzne oko 11,2 kg/24 h, dok veći od ~440 L zamrzne i do 20 kg/24 h). Ako jednom tjedno kupuješ veliku količinu namirnica za zamrzavanje ili spremaš veće ture sezonskog voća/povrća za zimnicu, odaberi zamrzivač s višim kg/24h kapacitetom zamrzavanja.

Također potraži modele s funkcijom brzog zamrzavanja (tzv. Super Freeze, FastFreeze i sl.). Ta funkcija omogućuje da se pritiskom gumba privremeno snizi temperatura zamrzivača za oko 10°C ispod uobičajene, kako bi se svježe namirnice brže zamrznule. Brzo zamrzavanje korisno je kada unosiš veliku količinu svježe hrane (primjerice nakon povratka s tržnice ili klanja svinje) – namirnice će se brže stvrdnuti, čime se čuvaju njihova svježina i nutritivna svojstva. Nakon 24-48 sati, zamrzivač se automatski vraća na normalnu temperaturu. Napomena: uvijek ohladi vruću hranu na sobnu temperaturu prije stavljanja u zamrzivač, jer stavljanje toplih jela opterećuje uređaj i umanjuje mu kapacitet zamrzavanja.

Prilikom odabira obrati pozornost i na praktične funkcije i karakteristike koje mogu olakšati svakodnevno korištenje zamrzivača:

• No Frost tehnologija: Sprječava nakupljanje leda u unutrašnjosti zamrzivača. Ako odabereš No Frost zamrzivač, nećeš ga trebati ručno odmrzavati svakih mjesec dana (kao klasične modele) jer se inje neće značajno nakupljati. U suprotnom, računaj na ručno odmrzavanje otprilike jednom mjesečno ili kada sloj leda dosegne debljinu ~0,5 cm. No Frost tehnologija održava i ujednačenu temperaturu, što može pomoći u čuvanju kvalitete hrane.
  
• Unutarnje osvjetljenje: Iako se podrazumijeva kod hladnjaka, nije standard u svim zamrzivačima – ugrađena svjetiljka u unutrašnjosti izuzetno je korisna za brži pronalazak namirnica, osobito u većim i dubljim modelima. Preporučljivo je odabrati zamrzivač koji ima svjetlo unutra.
  
• Indikator rada i alarm temperature: Mnogi zamrzivači imaju vanjsku lampicu ili displej koji pokazuje da uređaj ispravno radi (uključen je u struju i hladi) – to je brz vizualni signal da je s uređajem sve u redu. Osim toga, korisna je funkcija alarma za temperaturu koja će te upozoriti zvučnim signalom ili treptanjem svjetla ako unutarnja temperatura poraste iznad sigurne razine (primjerice, ako su vrata ostala otvorena ili je došlo do kvara). Ovi indikatori mogu spriječiti kvarenje hrane jer na vrijeme upozore da nešto nije u redu.
  
• Vrijeme održavanja temperature: Provjeri specifikaciju koliko dugo zamrzivač može održavati hranu zamrznutom u slučaju nestanka struje (autonomija bez napajanja). Kvalitetniji modeli mogu zadržati sigurnu temperaturu i do 24 sata ili dulje bez struje. Jasno, dulje trajanje je bolje – daje ti više vremena da reagiraš (npr. nabaviš agregat ili premjestiš hranu) prije nego se namirnice otope.
  
• Sigurnosna brava poklopca: Ako se odlučiš za škrinju ili imaš malu djecu u kućanstvu, razmotri modele koji imaju mogućnost zaključavanja vratiju/poklopca. Zaključavanje štiti od nepoželjnih “navađenja” znatiželjnih mališana u potrazi za sladoledom, a sprječava i slučajno ostavljanje poklopca otvorenim. Također, neki veći horizontalni modeli imaju balansirane šarke s mehanizmom koji drži poklopac otvorenim pod određenim kutom, da ti ne padne na ruke dok premećeš sadržaj – što je praktična sigurnosna značajka.

Na kraju, nakon što suziš izbor prema tipu, veličini, energetskoj učinkovitosti i željenim funkcijama, usporedi cijene i ponude različitih trgovina. Isti model zamrzivača može imati bitno različitu cijenu ovisno o prodavaču, stoga se isplati potražiti akcije ili popuste. Provjeri i uvjete dostave (posebno za veće škrinje) te duljinu jamstva. Odabirom uređaja koji najbolje odgovara tvojim navikama i potrebama kućanstva, osigurat ćeš dugoročno zadovoljstvo – zamrzivač će čuvati tvoje namirnice svježima i dostupnima, a ti ćeš biti mirni znajući da si pametno uložio u pravi model. Sretno s kupnjom!