Klima uređaji omogućuju ti da u svom domu ili uredu postigneš idealnu temperaturu i ugodnu razinu vlage tijekom cijele godine. Usred ljetnih vrućina pružaju osvježavajuće hlađenje, dok zimi mnogi modeli mogu služiti i za grijanje prostora, osiguravajući toplu i ugodnu atmosferu. Osim regulacije temperature, klima uređaj pomaže i u odvlaživanju zraka što doprinosi ugodnijem osjećaju tijekom sparnih dana. Moderni klima uređaji pritom rade vrlo učinkovito i nude razne pametne funkcije za lakše upravljanje. Rezultat je veća udobnost boravka u prostoru i bolja kvaliteta života uz zdraviju klimu doma.

Princip hlađenja: Klima uređaj funkcionira na principu kruženja rashladnog sredstva kroz zatvoreni sustav. Unutarnja jedinica (isparivač) preuzima toplinu iz zraka u prostoriji i hladi taj zrak, dok zagrijano rashladno sredstvo putuje do vanjske jedinice (kondenzatora) gdje oslobađa toplinu u vanjski zrak. Na taj način toplina se “izbacuje” iz prostora, a ohlađeni zrak se vraća u sobu – učinkovito snižavajući unutarnju temperaturu. Ovaj kontinuirani ciklus hlađenja vrlo je sličan radu hladnjaka u kućanstvu. Nuspojava takvog rada je kondenzacija vlage: dok zrak prolazi kroz hladni isparivač, vodena para iz njega kondenzira se u vodu, pa klima uređaj djeluje i kao odvlaživač zraka (sakupljajući kondenzat u posudi ili odvodnoj cijevi). Zapravo, prvi moderni klima uređaj izumljen 1902. godine bio je razvijen prvenstveno radi kontrole vlažnosti u jednoj tiskari, a hlađenje je u početku bilo tek sekundarna funkcija. Danas, naravno, klima uređaji istovremeno kontroliraju temperaturu i vlagu te filtriraju zrak, što stvara ugodniju i zdraviju atmosferu u prostoru.

Regulacija i upravljanje: Većina suvremenih klima ima termostat i naprednu elektroniku koja prati temperaturu u prostoriji. Kada temperatura dosegne zadanu vrijednost, klima uređaj prilagođava svoj rad – primjerice smanji kapacitet hlađenja ili se kod starijih modela privremeno isključi – kako bi održavao konstantnu ugodnu temperaturu. Inverterski modeli rade gotovo neprekidno, ali s promjenjivom snagom kompresora, čime izbjegavaju česta uključivanja/isključivanja. Osim toga, moderni uređaji imaju daljinske upravljače, a mnogi omogućuju i Wi-Fi upravljanje, pa svojom klimom možeš upravljati putem pametnog telefona ili glasovnog asistenta, čak i kada nisi kod kuće. Time je korištenje klima uređaja postalo još praktičnije i energetski učinkovitije.

Odabir optimalnog klima uređaja za tvoje potrebe može biti izazovan zbog mnoštva dostupnih opcija. Potrebno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora kako bi klima učinkovito i ekonomično rashladila ili zagrijala tvoj prostor. U nastavku su najvažniji kriteriji na koje treba obratiti pažnju prilikom kupovine:

Prije svega, važno je uskladiti kapacitet hlađenja/grijanja klima uređaja s veličinom prostora koji želiš klimatizirati. Klima se birа prema kvadraturi (i volumenu) prostorije: u pravilu je potrebno približno 1 kW rashladne snage na svakih 10 m² stambenog prostora. Tako se, primjerice, za sobu do ~25 m² preporučuje klima snage oko 2,5 kW, za prostor od 30–35 m² oko 3,5 kW, a za 40–50 m² treba razmotriti uređaj od 5 kW i jači. Imaj na umu da ovo pravilo vrijedi za prosječne uvjete (visina stropa oko 2,5–2,8 m). Namjena i karakteristike prostora također utječu na izbor snage: za dnevni boravak u kojem boravi više ljudi ili koji je pun uređaja koji emitiraju toplinu, bolje je uzeti jaču klimu nego što kvadratura minimalno zahtijeva. Slično tome, prostorije u potkrovlju ili one s puno staklenih površina koje su izložene suncu trebaju snažniji uređaj. Uvijek uzmi u obzir i izolaciju zgrade – dobro izoliran prostor dulje zadržava hladnoću ili toplinu, dok će u loše izoliranom prostoru klima morati raditi snažnije. Ako niste sigurni oko izbora snage, savjetujte se sa stručnjakom koji će procijeniti sve faktore (kvadraturu, izolaciju, broj prostorija, orijentaciju prema suncu itd.) i preporučiti odgovarajući kapacitet.

Obrati pažnju na energetsku oznaku klima uređaja – ona govori koliko je uređaj učinkovit u potrošnji struje. Energetski razredi označeni su slovima na skali od A+++ (najbolje) do G (najslabije) učinkovitosti. Uređaji višeg razreda (npr. A++ ili A+++) mogu biti skuplji u startu, ali troše značajno manje električne energije za postizanje istog učinka hlađenja ili grijanja. To na duže staze znači osjetno niže račune za struju. Primjerice, klima uređaj najviše klase A+++ može trošiti i do 60% manje energije u odnosu na uređaj klase A. Takva ušteda brzo će nadoknaditi razliku u cijeni kroz nekoliko sezona korištenja.

Također razmotri inverter tehnologiju pri odabiru klime. Inverterski klima uređaji prilagođavaju brzinu rada kompresora stvarnim potrebama hlađenja, umjesto da se stalno uključuju i isključuju kao stariji modeli s fiksnom brzinom. Na taj način održavaju stabilniju temperaturu uz manju potrošnju. U praksi, inverter klima može trošiti oko 30% manje električne energije od klasične “on/off” klime jednake snage. Osim uštede struje, inverteri imaju i druge prednosti: tiši su u radu, manje opterećuju elektro-mrežu pri pokretanju i obično dulje traju. Danas je većina split-sustava na tržištu ionako inverter, no vrijedi provjeriti tu specifikaciju. Uvijek biraj model najvišeg energetskog razreda koji si možeš priuštiti i s inverter tehnologijom za optimalnu učinkovitost.

Za ugodnu svakodnevnu upotrebu klime, naročito u spavaćim sobama ili tihim uredskim okruženjima, važan faktor je i razina buke koju uređaj stvara. Klima uređaji u specifikacijama imaju navedenu glasnoću unutarnje i vanjske jedinice izraženu u decibelima (dB). Tiše klime imaju oko 20–30 dB pri radu unutarnje jedinice – to je otprilike glasnoća šapta ili tišeg razgovora. S druge strane, prijenosne klime i stariji modeli mogu imati 50 dB i više, što je razina normalnog govora i može biti ometajuće ako klima radi noću. Razina buke obično ovisi o vrsti klime: kod split sustava bučniji kompresor nalazi se vani pa je unutarnja jedinica vrlo tiha (najbolji modeli ispod 25 dB), dok prijenosni monoblok uređaji sav mehanizam imaju u sobi pa su glasniji. Pri odabiru stoga usporedi decibele – razlika od nekoliko dB može bitno utjecati na dojam buke. Mnogi moderni modeli imaju i noćni ili tihi način rada koji dodatno smanjuje brzinu ventilatora i buku tijekom noći. Ako si osjetljiv na buku, prioritet daj klima uređajima poznatim po tihom radu ili posebice potraži one s oznakom “quiet” moda. U konačnici, kvalitetna klima trebala bi ti pružati komfor bez neželjenog brujanja u pozadini.

Različiti tipovi klima uređaja imaju različite načine instalacije, pa treba razmisliti što najbolje odgovara tvom prostoru i tehničkim mogućnostima. Najrašireniji su split sistemi – sastoje se od unutarnje jedinice na zidu i vanjske jedinice (kompresora) izvan objekta. Ako posjeduješ kuću ili stan u kojem je dozvoljeno postavljanje vanjske jedinice na fasadu ili balkon, split klima je odličan izbor zbog učinkovitosti i tišeg rada (kompresor je izvan prostorije). Montažu takvih sustava moraju izvesti ovlašteni instalateri (uključuje bušenje zida za cijevi, postavljanje nosača za vanjsku jedinicu, vakuumiranje sustava i puštanje u rad). Trošak profesionalne ugradnje svakako uključi u svoj budžet pri kupnji split klime.

S druge strane, ako nemaš mogućnost postavljanja vanjske jedinice (npr. živiš u zaštićenoj zgradi ili si unajmio stan pa nemaš dozvolu za građevinske radove), rješenje može biti prijenosni klima uređaj ili eventualno prozorska klima. Prijenosna klima ne zahtijeva trajnu ugradnju – dovoljno ju je postaviti blizu prozora kako bi izbacivala topao zrak kroz fleksibilno crijevo. Imaj na umu da takvi mobilni uređaji obično imaju nešto manji kapacitet i veću potrošnju za istu snagu, ali pružaju fleksibilnost premještanja iz sobe u sobu. Prozorske klime ugrađuju se u otvor prozora ili zida i nemaju zasebnu vanjsku jedinicu, što može biti zgodno rješenje za prostorije gdje druge opcije nisu izvedive, ali one strše kroz prozor i mogu biti bučne.

Ako želiš klimom pokriti više prostorija odjednom, razmotri multi-split sustav – više unutarnjih jedinica (npr. u svakoj sobi po jedna) spojeno je na jednu vanjsku. To smanjuje broj vanjskih jedinica na fasadi (estetski bolje za zgrade) i može biti isplativije nego svakoj sobi stavljati zasebnu klimu. Ipak, multi-split je složeniji za instalaciju i u startu skuplji; potrebno je planirati trase cijevi do svake unutarnje jedinice. Također, u slučaju kvara vanjske jedinice, sve unutarnje istovremeno prestaju raditi.

Ukratko, pri izboru klima uređaja evaluiraj koji je tip sustava najprikladniji: možeš li instalirati vanjsku jedinicu (ako da, split je često najbolja opcija), trebaš li mobilnost (prijenosna klima), koliko prostorija želiš hladiti, te želiš li možda nevidljiv sustav integriran u strop (kanalna klima za veće objekte). U nastavku donosimo pregled glavnih vrsta klima uređaja i njihove prednosti i nedostatke, što će ti pomoći da doneseš pravu odluku.

Na tržištu postoji nekoliko osnovnih tipova klima uređaja, koji se razlikuju po načinu instalacije, izgledu, kapacitetu i namjeni. U nastavku su opisane najčešće vrste, uz njihove glavne prednosti i nedostatke:

Prijenosne klime su samostojeći uređaji koji objedinjuju u jednoj jedinici sve komponente rashladnog sustava. Dolaze s fleksibilnim crijevom koje se postavlja u odškrinut prozor kako bi se odveo topao zrak van.

• Nije potrebna stalna instalacija niti montaža na zid – klima je odmah spremna za upotrebu čim ju priključiš u struju.
  
• Mobilnost: lako ju je premjestiti iz jedne prostorije u drugu, ovisno gdje trenutno treba hlađenje. Kotačići i kompaktno kućište olakšavaju premještanje.
  
• U pravilu su početna investicija i cijena niže nego kod split sistema. Također, nema troška ugradnje.
  
• Neki modeli imaju invertersku tehnologiju i mogu raditi obrnuto kao grijalica zimi (povoljno grijanje u prijelaznim razdobljima).
  
• Smanjuju vlagu u prostoriji – svaka klima tijekom hlađenja izvlači i dio vlage iz zraka, što ljeti stvara ugodniji osjećaj.
  

• Moraš osigurati izlaz za topli zrak (obično držati prozor odškrinut za crijevo), što donekle smanjuje učinkovitost i estetiku.
  
• Buka: zbog integriranog kompresora u istom kućištu, prijenosne klime su bučnije od zidnih – mogu stvarati oko 50–60 dB buke, što je primjetno u maloj sobi.
  
• Učinkovitost: općenito imaju manji kapacitet hlađenja u odnosu na slične split modele i troše više struje za isti učinak. Energetski razredi često su niži (npr. B ili A) pa računaj s nešto višim troškovima energije.
  
• Zauzimaju dio prostora u sobi i treba ih postaviti relativno blizu prozora zbog odvodnog crijeva.
  
• Redovito treba prazniti posudu s kondenzatom (osim kod modela s automatskim isparavanjem vode).
  
• Manje su prikladne za vrlo velike prostorije ili cjelodnevno hlađenje više prostorija (više su za privremeno rashlađivanje određenog prostora).

Prozorske klime su kompaktni uređaji “2-u-1” koji se montiraju u otvor prozora ili zida tako da im stražnji dio viri van, a prednji dio je u prostoriji. U jednom kućištu sadrže i isparivač i kondenzator.

Prednosti:

• Jednostavna instalacija: nije potrebna vanjska jedinica niti kompleksno razvlačenje instalacija – dovoljno je napraviti otvor odgovarajuće veličine (ili iskoristiti postojeći prozor). Uređaj se uglavi u taj otvor i spreman je za rad.
  
• Sve je u jednom uređaju, nema vanjske cijevi ni više elemenata – praktično za objekte gdje nije dozvoljeno postavljanje vanjskih jedinica (fasade zgrada i sl.).
  
• U usporedbi s prijenosnim klimama, prozorske su često energetski učinkovitije za zadani kapacitet, jer je cjelokupni sustav integriran i bolje zabrtvljen prema van.
  
• Cijenom spadaju među jeftinije opcije klimatizacije, a i troškovi montaže su manji (ako već postoji otvor, ugradnja je vrlo brza).
  
• Pouzdanost: manje pokretnih dijelova i jednostavnija konstrukcija mogu značiti i manje kvarova.

• Trajno zauzimaju dio prozora ili zida – smanjuju površinu stakla i ulazak dnevnog svjetla ako se montiraju u prozor. Mogu narušiti izgled fasade ili unutrašnjosti.
  
• Buka: budući da je kompresor dio istog uređaja, prozorske klime mogu biti bučne. Zvuk vibracija i ventilatora osjeća se u prostoriji jer nema odvojene vanjske jedinice.
  
• Manji izbor modela na tržištu u odnosu na split sustave – prozorske klime danas su rjeđe, pa je i ponuda ograničena.
  
• Obično dolaze u srednjim kapacitetima (za manje i srednje sobe). Za velike prostore ili više soba nisu praktične.
  
• Moguće je lagano strujanje zraka (propuh) oko uređaja ako otvor nije savršeno zabrtvljen.